Hrvić-Šikuljak: Kazne za femicid su premale, a sistem nije efikasan - nemamo registar nasilnika

Govoreći o izmjenama Krivičnog zakona FBiH i prvoj podignutoj optužnici za femicid nakon izmjena zakona, Hrvić-Šikuljak je kazala da zakoni bez podzakonskih akata ne mogu biti u potpunosti implementirani.

“Krivični zakon je stupio na snagu početkom augusta prošle godine i od tada se on i primjenjuje. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo usvojili prije već godinu dana. Podzakonski akti, nažalost, nisu doneseni, nisu svi ni finalizirani”, rekla je.

Dodala je da su kazne za ovakva djela i dalje nedovoljne.

“Kazne su prema mom mišljenju uvijek premale. Mi smo Balkanci, nas jednostavno, između ostalog, i visoke kazne mogu nekako disciplinovati. Kazne su ova dva zakona, odnosno krivičnog, pooštrene, ali mislim nedovoljno”, navela je.

Podsjetila je i na amandmane koje je ranije predlagala, a koji nisu usvojeni.

“Tražila sam da 200 KM bude jedan dan otkupa novčane kazne. Ostalo je bilo da se poveća kazna zatvora za tešku tjelesnu povredu, pogotovo kada osoba podlegne nakon tih teških tjelesnih povreda”, istakla je.

Govoreći o silovanju i definiciji pristanka, rekla je da je tražila strožije kazne.

“Ta kazna je vrlo mala, do tri godine. Ja sam tražila da to bude od godinu do pet, kao što je i za stav jedan, član 203 koji se odnosi na silovanje”, kazala je naša sagovornica.

Hrvić-Šikuljak se osvrnula i na nedavna ubistva žena, ističući da odgovornost ne snose samo počinitelji.

“Ja mislim da odgovornost snose i institucije, pa i sama zaštitarska agencija. Kako takva jedna osoba koja je osuđivana može uopšte da radi u zaštitarskoj agenciji?”, upitala je komentarišući slučaj Tarika Prusca kada je nedavno u stanu na Dobrinji ubio suprugu iz vatrenog oružja koja je bila s njim u brakorazvodnoj parnici.

Naglasila je i da Bosna i Hercegovina, generalno, mora ozbiljnije regulisati pitanje oružja.

“Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja u kojoj najviše civili imaju po glavi stanovnika oružje. Dakle to se mora regulisati”, rekla je.

Govoreći o nadzoru nad počiniteljima nasilja, upozorila je da sistem nije dovoljno efikasan.

“Očito da ne. Jer ne postoji registar. Evo, mi smo tek donijeli zakon za registar pedofila. Donedavno ga nismo ni imali”, rekla je Hrvić-Šikuljak.

Dodala je kako mjere zabrane prilaska često nemaju efekta.

“Ako je ta procjena rizika kvalitetno urađena, kako je onda moguće da izreknemo mjere zabrane prilaska, a nikakav efekat tu nismo postigli. Dakle, ta vrsta mjere je neefikasna u potpunosti”, smatra Hrvić-Šikuljak.

Govoreći o pravu porodilja na pratnju pri porodu, Hrvić-Šikuljak je rekla kako ne vjeruje da će zakon biti usvojen u ovom mandatu.

“Ja ne vjerujem da će doći u ovom mandatu koliki je otpor pružen. Čak i oni koji su pružali podršku u određenom trenutku na početku sada su odjednom protiv”, navela je.

Istakla je da je inicijativu pokrenula još 2023. godine.

“Inicijativa je usmjerena da se omoguće jednaka prava pratnje na porodu za sve porodilje od ulaska u bolnicu pa do kraja. I da to ne mora biti samo suprug, da to može biti osoba za koju porodilja odluči”, rekla je dodajući da i Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje takvu praksu:

“Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila da se ovo odobri i da nisu potrebni nekakvi infrastrukturni projekti."

Komentarišući rad Federalnog parlamenta i Vlade FBiH, Hrvić-Šikuljak je rekla da je parlamentarna većina od početka mandata “vrlo upitna”.

“Vlast koju čine Trojka i HDZ imaju problem unutar svoje parlamentarne većine i to se pokazalo samim neodržavanjem sjednica”, rekla je Hrvić-Šikuljak.

Osvrnula se i na stanje u Željezari Zenica i rudnicima.

“Prva greška je što se dozvoli privatizacija firmi. Firme kojima se bivša Jugoslavija mogla hvaliti naširoko, danas imamo situaciju da se one gase”, kazala je.

Govoreći o najavljenom štrajku glađu rudara koji ne mogu ostvariti pravo na penziju, rekla je da razumije njihov protest.

“Prema mom mišljenju, opravdano je što štrajkuju. Ne možemo se mi prihvatiti tranzicije i zelene agende preko noći, gasiti termoelektrane, zatvarati rudnike, a naše građane ostavljati bez posla”, poručila je, između ostalog, Hrvić-Šikuljak.

Kompletno gostovanje pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad